Potencijali turizma: Austrija iskoristila bh. historiju bolje nego BiH

Iako su prihodi od turizma u BiH, prema statističkim pokazateljima, u posljednjim godinama u porastu, isuviše je mnogo neiskorištenih potencijala koji bi ovoj privrednoj grani mogli dati pravi zamah.

To se prije svega odnosi na nedovoljno iskorištene potencijale koje nudi sama historija BiH. Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu dr. Zijad Šehić tvrdi da naša država nije dovoljno iskoristila bogatstvo historije kada je u pitanju austougarski period.

„Austrija, s druge stane, to čini u punom kapacitetu. Navest ću jedan primjer, 15. maja 2010. u U austrijskom Kečač-Mautenu organizirana je izložba pod nazivom „Die Bosniaken kommen“ ili „Bošnjaci dolaze“, kojom su detaljno predstavljeni bosanskohercegovački vojnici u Austrougarskoj Monarhiji. Izložbu je otvorio visoki predstavnik Valentin Inzko. Na 320 kvadrata izložbenog prostora na neki način predstavljena je historija BiH u austrougarskom periodu, a posebno historija bh. regmenti u Prvom svjetskom ratu. Za nekoliko mjeseci, do 15. oktobra te godine zabilježeno je nekoliko stotina hiljada posjetilaca na toj izložbi. Ovo je pokazatelj kakav potencijal imala ova vrste prikaza naše historije i koliko bi bila značajna za razvoj turizma i u samoj BiH“, ističe dr. Šehić za Radiosarajevo.ba.

izlozba_bosniaken.jpg - undefinedArhiv / Zijad Šehić
Jedna tema kojoj bi se također trebala posvetiti pažnja, kaže on, jeste – BiH na međunarodnim izložbama 1896-1900.

„BiH je za te četiri godine učestvovala na četiri najznačajnije svjetske izložbe, a potvrda o značaju takvih izložbe dao je prvi kustos Zemaljskog muzeja Ćiro Truhelka, koji je tada pisao da su u finansijskom smislu prihodi BiH deset puta nadmašivali uložena sredstva na tim izložbama. Sada zamislite kako bi se ti prihodi mogli povećati danas“, kaže profesor Šehić.

hotel_central_au.jpg - undefinedArhiv / Zijad Šehić

Pravo pitanje je, kaže on, kako se i na koji način pitanje austrougarskog naslijeđa može iskoristiti za doprinos razvoja turizma u BiH.

Polazna tačka bi mogla biti turistički vodič Juliusa Pojmana o Sarajevu, u kojem u tom periodu date informacije potrebne turistima da bi se snašli u njima nepoznatom gradu – Sarajevu. Ovako je Pojman, turistima opisivao dio Sarajeva:

„Dok hodamo novom i modernom ulicom Ferhadijom, vidimo sa lijeve strane novu zgradu Tržnice, gdje možete kupiti uvijek svježe domaće voće. Ukoso na desnoj strani je tramvajska stanica. Malo dalje lijevo je bivša zgrada glavne pošte, čiji čeoni zid gleda na trg katedrale. Nova zgrada glavne pošte nalazi se, kako smo već rekli, na šetalištu. Na ovom trgu se nalazi Katedrala, izgrađena 1889. godine. To je velika građevina, u romansko-gotskom stilu. Preko puta je zgrada “Privredne banke” Bosne i Hercegovine. Iza katedrale ulica Tubegovića vodi na sjever, prema Bogosloviji i sjemeništu, impresivnoj kupolastoj građevini. Ukoliko od Ferhadije krenete na zapad, preći ćete tramvajske šine i doći u Šljivinu ulicu. U njoj se nalazi Škola zanatskih zanimanja (ulaz slobodan; dolazak je potrebno ranije najaviti u direkciji; petkom je zatvoreno)“.

 

 

(RS)