Kakvu hranu jedu Bosanci i Hercegovci

Istraživanje francuske ekološke udruge „Generations Futures“, objavljeno prije nekoliko dana pokazalo je da gotovo tri četvrtine voća i više od dvije petine povrća iz neorganskog uzgoja u Francuskoj sadrži tragove pesticida. Postavlja se pitanje šta jedu građani Bosne i Hercegovine?

Iz Agencije za sigurnost hrane BiH kažu da kontinuirano od 2013. godine, u saradnji s mjerodavnim inspekcijskim tijelima u zemlji, provode godišnje programe kontrole ostataka pesticida u hrani biljnog porijekla.

Procjena rizika

– Za svaki uzorak za koji je utvrđeno prekoračenje najveće dopuštene količine ostataka pesticida provodi se procjena rizika. Na osnovu dosadašnjih rezultata godišnjih programa kontrole ostataka pesticida u hrani biljnog porijekla, utvrđeno je da je malo vjerovatno da dugotrajna i kratkotrajna izloženost utvrđenim koncentracijama pesticida predstavlja rizik za javno zdravlje te se rizik od izloženosti potrošača ostacima pesticida putem ispitivanih proizvoda može smatrati niskim – rekao je za „Avaz“ mr. sci. Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.

U skladu sa Zakonom o hrani, dodaje, subjekti u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije, dužni su osigurati da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati poštivanje propisa te su odgovorni za svako oštećenje zdravlja ljudi zbog konzumiranja zdravstveno neispravne hrane.

Nutricionistkinja Amela Ivković-O’Reilly, pak, tvrdi da čak i manje količine pesticida u hrani mogu djelovati štetno na ljudski organizam kroz godine, odnosno kroz redovno konzumiranje takvih namirnica.

Osjetljiva djeca

– Posebno osjetljivu skupinu čine djeca na čiji rastući organizam toksini iz pesticida imaju mnogo snažniji efekt. Dugotrajna izloženost pesticidima može imati teške posljedice na nervni sistem te uzrokovati slabo pamćenje, teškoće u koordinaciji te smanjiti reflekse, vidne sposobnosti i motoričke vještine. Ovi simptomi su obično vrlo suptilni i razvijaju se polako, a rijetko se njihov uzrok prepoznaje upravo u pesticidima – rekla je Ivković-O’Reilly.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), ističe ona, bilježi oko tri miliona trovanja godišnje uzrokovana pesticidima, od čega čak oko 220.000 sa smrtnim ishodom, i to uglavnom u zemljama u razvoju.

Tragovi u hrani

Mnogi od novootkrivenih štetnih pesticida, dodaje Ivković-O’Reilly, su fungicidi koji se koriste na voću i povrću, a čiji tragovi ostaju u hrani. Stručnjaci s univerziteta Rochester, koji se bave istraživanjem utjecaja hemikalija iz okoline na ljudsku reprodukciju, tvrde da je problem u tome što većina pesticida koji se danas naširoko koriste nije odgovarajuće testirana, a mogu dugoročno utjecati na ljudsko zdravlje.

Provjera ispravnosti

Hajrić ističe kako, osim mjera koje se poduzimaju u okviru procesa samokontrole, mjerodavna inspekcijska tijela provjeravaju zdravstvenu ispravnost hrane u okviru službenih kontrola, kako pri uvozu tako i na tržištu. Agencija za sigurnost hrane i Ured za veterinarstvo u okviru svoje nadležnosti, a u saradnji s nadležnim inspekcijskim organima, provode godišnje monitoringe kojima se, između ostalog, kontrolira količina ostataka pesticida, kontaminanata, veterinarskih lijekova.

(Avaz.ba)