Autoputevi (ni)su preduslov za razvoj

ako se posljednjih godina često čuje da je gradnja autoputeva neophodna za ekonomski razvoj, postavlja se pitanje da li je to zaista tako s obzirom na to da i međunarodne finansijske institucije nisu načisto s tim pitanjem.

Recimo, u posljednjem pregledu MMF-a, koji se bavio infrastrukturom na zapadnom Balkanu, navedeno je da je nedovoljna infrastrukturna povezanost prepreka za veći ekonomski rast, dok je, recimo, u Tranzicijskom izvještaju Evropske banke za obnovu i razvoj iz novembra prošle godine istaknuto da infrastrukturni projekti poput izgradnje autoputeva ne doprinose direktno smanjenju siromaštva.

Za ekonomiste pitanje da li je gradnja autoputeva preduslov razvoja je kao i ono: “Šta je starije kokoš ili jaje?”. Ipak, naglašavaju da u ovom trenutku BiH ne treba da srlja i bez ikakvog osnova gradi autoputeve kao što sada radi. Ocjene domaćih stručnjaka u BiH idu od toga da je autoput osnova razvoja do toga da intenzitet prometa nije toliko veliki i da bi bolje rješenje bila rekonstrukcija i proširenje postojećih putnih pravaca. Na primjerima nekoliko zemalja, recimo Hrvatske, može se vidjeti da neki putni pravci ne samo da nisu samoodrživi, već da predstavljaju veliki problem za cijelu zemlju. U jednom trenutku čak se govorilo i o davanju autoputeva pod koncesiju, ali zbog pritiska javnosti od toga se odustalo, a problem je riješen novim zaduživanjem kojim su vraćeni dugovi koji su “Hrvatskim autocestama” (HAC) stigli na naplatu.

“Autoputevi su potrebni kada imate industriju koja to koristi, a koju mi nemamo. Za našu industriju i ovi putevi što imamo su dovoljni. Ulaganje u autoputeve je ulaganje u budućnost, ali kada imate suficite, što kod nas nije slučaj. Sada praveći autoputeve zadužujemo buduće generacije i ovo što se radi apsolutno je nepotrebno”, rekao je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Da autoputevi nisu preduslov razvoja može se zaključiti i na nekoliko primjera u BiH, gdje, recimo, Kotor Varoš, kao ekonomski najrazvijenija lokalna zajednica, uopšte nema dodira s autoputem, a slično je i sa Goraždom, Derventom, Tešnjom…

Kada je u pitanju MMF-ov posljednji pregled, u njemu se navodi i to da zemlje zapadnog Balkana imaju nedovoljno razvijene transportne, energetske i telekomunikacione mreže u poređenju s prosjekom EU.

“Bolja transportna energetska i telekomunikaciona povezanost pomogla bi zemljama zapadnog Balkana da povećaju svoju produktivnost i dublje se uključe u tokove globalne trgovine. Uz ostalo bi to poboljšalo aktivnost regiona za strane investicije”, navodi se u MMF-om pregledu.

Ipak, MMF, iako navodi neophodnost razvoja infrastrukture, ističe da zemlje ne bi trebalo da zbog tih projekata ugrožavaju svoju makroekonomsku stabilnost preambicioznim i lošim projektima.

 

 

(akta.ba)