Pet sarajevskih gimnazijalki raspust odlučile provesti volontirajući u Muzeju genocida

Lamija Kurtić i njene četiri školske kolegice iz Prve bošnjačke gimnazije u Sarajevu zimski raspust provode volontirajući u “Muzeju zločina protiv čovječnosti i genocida 1992 – 1995” na sarajevskoj Fehadiji.

Kurtić za agenciju Patria objašnjava da tokom raspusta žele prikupiti što više znanja o ratnoj prošlosti Bosne i Hercegovine, kako bi ta znanja mogli prenositi prijateljima u zemlji i svijetu, a ujedno dati i doprinos u radu Muzeja.

„Ne da bi nekoga mrzili i širili mržnju prema drugima. Upravo suprotno, da potičemo mlade ljude da razmišljaju o strahotama rata, šta sve rat donosi, i koliko je važno učiniti sve da do sukoba više nikada ne dođe“, kaže Kurtić. Zajedno sa njom u Muzeju volontiraju još i Nedžmija Čamdžić, Esma Džulović, Amira Ibišević i Amra Kitovnica.

„Kada se desio masakr na Markalama, prva generacija naše gimnazije je polagala prijemni ispit“, kaže Čamdžić, dodajući da je to na neki način i simbolika koja obavezuje učenike te škole da daju svoj doprinos da se ratna prošlost Bosne i Hercegovine ne zaboravi.

Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992 – 1995 otvorila je grupa entuzijasta, uz podršku Saveza logoraša BiH. Prostire se na 180 kvadranih metara. Podijeljen je u više sekcija. Svaka od sekcija koncipirana je tako da ukazuje zasebno nad kojim sve skupinama je tokom agresije na BiH počinjen zločin i genocid. A počinjen je nad djecom, nad civilima, zločin je počinjen nad vjerskim objektima, nad cijelim naseljima i gradovima…

U Muzeju su izložene originalne slike sa ekshumacija masovnih grobnica. One otkrivaju da su zločini nad Bošnjacima i Hrvatima u dijelovima koje je kontrolisala srpska vojska rađeni planski i ciljano. A predmeti za mučenje koji su korišteni u logorima, koji su također izloženi u Muzeju, nedvojbeno ukazuju da su ljudi ubijani iz mržnje.

U Mezeju je izložen i dio predmeta koji podsjećaju na zločine HVO-a u zapadnoj Hercegovini.

Kustosica Muzeja Midheta Šoljić objašnjava za Patria da Muzej uglavnom posjećuju strani gosti. Veliki dio njih dolazi iz susjedne Srbije i Hrvatske. Muzej napuštaju tužni, sa porukom da se zlo nikada i nikome ne ponovi.

„Stranici koji dolaze u Muzej već znaju za genocid u Srebrenici i opsadu Sarajeva. Ali, ovdje saznaju da su ljudi patili i u drugim bh. gradovim, poput Prijedora“, kaže kustosica Šoljić.


Kustosica Šoljić: Muzej nas uči o važnosti mira

Kurtić i njene kolegice trenutno pomažu da se uredi i izloži u Muzeju pismo jedne odgajateljice iz sarajevskih vrtića, napisano nakon što je u opkoljenom Sarajevu granata ubila 11-godišnju djevojčicu Irmu Grabovicu dok se igrala. Odgajateljica Fatima Hatibović pismo je napisala kada je 1993. godine na radiju čula vijest o pogibiji male Irme. Ona je djevojčicu učila prve korake i riječi. Pismo je nedavno ustupljeno Muzeju.

 

 

(NAP)