Oprezno s vitaminima i mineralima: Višak antioksidansa povećava rizik od raka

Dolaskom sezona gripa i prehlada, mnogi posežu za raznim dodacima prehrani, poput vitamina i minerala. Čim osjetimo simptome prehlade, ispijamo pripravke s vitaminom C uprkos istraživanjima da pretjerivanje s ovim vitaminom ne pomaže rješavanju prehlade. Postoje mnoge zablude o učincima vitamina.

Umor i mučnina

Vitamini su spojevi koji su potrebni tijelu za normalan rast, razvoj i očuvanje zdravlja. No, vitamini nisu čudotvorni lijekovi. Neki pomažu kod pojačanog umora, psihičkih i tjelesnih napora, kod pretjerane izloženosti stresu, za bolje pamćenje te pravilan rad probavnog sistema. Preporučuju se ženama u reproduktivnoj dobi, pušačima, ljudima na restriktivnim dijetama, ljudima koji se oporavljaju nakon teških bolesti ili operacija.

Višak vitamina C obično ne uzrokuje nikakvu štetu, jer je topiv u vodi, a to znači da se višak nalazi u vodi u tijelu dok ga ne izbacite urinom pa pretjerano uzimanje s vremena na vrijeme nije osobit problem.

Vitamini A, D, E i K topljivi su u mastima, a to znači da se mogu skladištiti u tijelu te treba naglasiti da s njima ne treba pretjerivati. Velike doze tih vitamina tokom dužeg perioda mogu rezultirati štetnim nivoom tih vitamina u tijelu. U mnogim slučajevima uzimanje velike količine u obliku dodataka, posebno vitamina A, C i E i beta-karotena, zapravo može biti štetno, jer se tako povećava rizik od raka i drugih bolesti s obzirom na to da se pretjerano povećava koncentracija antioksidansa u tijelu.

Akutnu hipervitaminozu A prate umor, glavobolja, mučnina, gubitak apetita, svrbež i guljenje kože. Neke studije pokazuju da vitamin A u formi beta-karotena i retinola može izazvati i oštećenje jetre.

Nedokazana efikasnost

Mišljenje da vitamin C trebamo u velikim količinama potječe iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, ali još nije dokazana njegova efikasnost u prevenciji i terapiji bolesti. Poznato je da vitamin C smanjuje simptome i trajanje prehlade, ali ne utječe na njenu učestalost. Budući da tijelo ne stvara i ne skladišti vitamin C, važno je unositi dovoljne količine hranom. Malo je vjerovatno da će previše vitamina C iz prehrane štetiti, ali megadoze iz dodataka prehrani mogu uzrokovati mučninu, proljev, bubrežne kamence i gastritis.

Osobe koje boluju od dijabetesa, smiju uzimati vitamin B6 samo pod stručnim nadzorom, jer on utječe na nivo šećera u krvi. Može utjecati i na djelovanje lijekova protiv grčeva, stoga je nužan oprez i kod osoba koje boluju od epilepsije. Kod dugotrajnog uzimanja većih količina ovog vitamina mogu se pojaviti trnci, ukočenost i slabost zbog oštećenja nerava, ali su doze koje ne prelaze 500 miligrama dnevno, sigurne.

Pravilna prehrana

Uz uzimanje vitamina, nužna je pravilna prehrana, jer oni ne mogu djelovati bez energije koju tijelo dobiva od složenih ugljikohidrata, masti i proteina. Nedostatak pojedinog vitamina mogu nadomjestiti dodaci prehrani. Nutrijenti iz hrane su najbolji odabir, jer se najbolje iskorištavaju u organizmu.

Dnevni unos vitamina

1. Vitamin A

Preporučeni dnevni unos vitamina A je 800 mikrograma, a gornja granica unosa je 3.000 mikrograma. Upoređujući s hranom, naprimjer 100 grama tune ima 23 mikrograma retinola.

2. Vitamin B

Preporučena dnevna vrijednost vitamina B3 (niacina) je 16 miligrama, a gornja granica je 35 miligrama. Banana ima skoro 0,5 miligrama vitamina B6, a to zadovoljava 25 posto dnevnog unosa.

3. Vitamin C

Prosječnoj osobi svakog dana potrebno je 80 miligrama vitamina C, a to može dobiti iz jedne velike narandže, limuna ili sjeckane paprike. Najviša dnevna količina koju ne bi trebalo prekoračiti je 2.000 miligrama, prenosi Avaz.

4. Vitamin D

Dnevna preporuka za uzimanje vitamina D za odrasle je 5 mikrograma, a najviša dnevna količina koju ne bi trebalo prekoračiti je 50 mikrograma. Preporučenu dnevnu dozu zadovoljava konzerva tune ili sardina.

5. Vitamin E

Dnevna preporuka za uzimanje vitamina E za odrasle je 12 miligrama, a najviša dnevna količina koju ne bi trebalo prekoračiti je 1.000 miligrama. Kašika suncokretovog ulja sadrži 28 posto prosječnog dnevnog unosa vitamina E.

(24sata.info)