Revitalizacijom kulturnog nasljeđa do održivog turizma

U BiH postoji vrlo značajno kulturno-istorijsko nasljeđe koje je zapostavljeno i nedostupno, a koje bi nakon revitalizacije moglo biti iskorišteno za razvoj održivog turizma – izjavila je danas u Sarajevu predsjednica Nacionalnog komiteta ICOMOS-a u BiH Vjekoslava Sanković Simčić.

Na konferenciji za novinare o temi “Kulturno nasljeđe i održivi turizam” Sanković Simčić je govorila o ulozi lokalne zajednice u očuvanju kulturno-istorijskog nasljeđa, napominjući kako je nasljeđe kulturni kapital koji može biti od velike koristi za razvoj turizma.

– Lokalna zajednica treba pokrenuti određene aktivnosti, angažirati stručna lica koja će je uputiti kako i na koji način se može gospodariti sa tim kulturnim dobrom, a to treba pratiti i određena legislativa da ne bi došlo do zloupotrebe vrijednosti kulturno-istorijskog nasljeđa – naglasila je Sanković Simčić, napominjući da ICOMOS okuplja ljude koji se bave kulturno-istorijskim nasljeđem i da uvijek može pružiti stručnu pomoć.

Starobosanski Dubrovnik i srednjovjekovna nekropola Kopošići u opštini Ilijaš, kako je kazao dugogodišnji turistički djelatnik i predsjednik Udruženja turističkih agencija u BiH Zoran Bibanović, jedan je od motiva oko koga su se okupili uzimajući u obzir da BiH raspolaže sa nevjerovatnim kapitalom starih gradova.

– Poznato je da imamo više od tri hiljade nekropola od kojih su 22 upisane na svjetsku listu kulturne baštine. Lokalitet Kopošića nije, ali smo mi u toj nekropli nedavno pronašli jedan sjajan arheološki nalaz, plašt vezen zlatnom srmom, koji će biti izložen u prostoriji gdje se izlaže Hagada, što dovoljno govori o njegovom značaju – dodao je Bibanović.

Po njegovim riječima, radi istraživanja, zaštite i promocije tog lokaliteta okupio se multisektorski tim s ciljem da se napravi turistički proizvod na osnovu kapitala koji posjedujemo.

– Naš najveći kapital su srednjovjekovni gradovi i nekrepole stećaka. Brojni su gradovi u BiH gdje se u njihovom središtu ili odmah iznad grada na brdu nalaze stari gradovi koji su zapušteni, ali koji mogu biti izuzetne atrakcije i čijom bi se obnovom mogla promijeniti turistička slika BiH – naveo je Bibanović.

Naglasio je da postoje evropski i drugi fondovi, ali da Evropa ne daje novac za obnovu spomenika kulture ukoliko oni nisu samoodrživi, odnosno vezani za turizam.

– Njihovo prvo pitanje je na koji način će se to održavati, odnosno biti samoodrživo poslije završenog projekta, a to jedino može da se valorizira kroz turističku djelatnost – naglasio je Bibanović.

Vođa istraživačkog tima koji funkcionira u sklopu Koordinacijskog vijeća udruga i neformalnih grupa koje se bave istraživanjem, zaštitom i promocijom Starobosanskog grada Dubrovnika i nekropole Kopošići Perica Mijatović kazao je da bi ta lokacija morala biti zanimljiva za Kanton Sarajevo jer slične nema na tom području.

– Stalno se pokazuje da je vrijednost nekropole čak puno veća nego što se očekivalo u vrijeme početnih istraživanja – naveo je Mijatović.

Kako je ranije najavljeno, u novom rekonstruisanom prostoru Zemaljskog muzeja BiH, u kojem će biti izložena neprocjenjiva Hagada, stajat će još jedan eksponat – plašt Mirka Radojevića, oca velikog bosanskog kneza Batića.

Uz do sada izlagani plašt kralja Tvrtka I i dvije originalne povelje, bit će izložen i plašt koji je pronađen na srednjovjekovnoj nekropoli Kopošići u opštini Ilijaš. Plašt je pronađen 22. juna 2015. godine, a DNK analiza je potvrdila da je u pitanju Mirko Radojević, otac velikog bosanskog kneza Batića, čiji je stećak na Kopošićima jedan od najljepših u grupi od više od 60.000 stećaka.

 

 

(Fokus.ba)