BiH u brojkama: Zaduženost države, građana, životni standard

Bosna i Hercegovina je srednje zadužena zemlja s umjerenim ekonomskim ratom. No, nezanemariva je visoka nezaposlenost, visok javni dug zemlje i odlazak sposobnih mladih ljudi.

Slijedi prikaz 2017. godine kroz brojke.

Prepirke sa investitorima

Bosna i Hercegovina je poznata i po vrlo nestabilnom i kompliciranom tržištu za strana i domaća ulaganja, preglomaznom administrativnom mehanizmu, kao i kompleksnom poreznom sistemu.

Politička nestabilnost i komplicirana državna struktura, visok nivo korupcije neke su od prepreka na koje nailaze investitori zainteresirani za ulaganje u BiH.

U prva tri kvartala 2017. godine, javni dug Bosne i Hercegovine je dosegao 11,9 milijardi KM, od čega je samo vanjski dug 8,4 milijarde KM. Naša zemlja je i dalje umjereno zadužena zemlja. Vanjski duf čini tek 33% BDP-a, dok je, poređenja radi, taj procenat u Srbiji 73%, Crnoj Gori 59%.

Javni dug i MMF

Najviše dugujemo Svjetskoj banci, Evropskoj investicijskoj banci, MMF-u, EBRD-u i Europskoj komisiji.

Institucijama će i iduće godine biti na raspolagnju 950 miliona KM iz proširenog kreditnog programa s MMF-om. Do sada je u okviru aranžmana između BiH i MMF-a isplaćena prva tranša od oko 150 miliona KM, a ukupna vrijednost kreditnog programa je oko 1,1 milijardu KM.

Uprava za indirektno oporezivanje prešla rekordnu brojku od 7 milijardi KM prikupljenih prihoda od indirektnih poreza. Tačnije, po osnovu PDV-a, akciza, carina i putarina.
4% prikupljeno više u odnosu na plan i 7,1 % posto više u odnosu na prihode prikupljene u 2016. godini.

Akcize

Parlamentarci su nakon duge rasprave nakon više od godinu usvojili Zakon o akcizama. Prema novom zakonu o akcizama, od počeetka 2018. godine, za 15 pfeninga biće povećane akcize na biogoriva i biotečnosti, te putarine, na šta treba dodati 17 odsto poreza, odnosno 2,55 pfeninga.

Građani zaduženi

I ovu, ako i prethodne godine na izmaku, obilježilo je siromaštvo građana od kojih gotovo polovina živi na toj ivici, prezaduženost u komercjalnim bankama, visoka nezaposlenost, visok stepen sive ekonomije, te visok javni dug zemlje.

Prema službenim podacima CBBiH, ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH na kraju septembra 2017. godine dosegli do sada najviši zabilježeni nivo od 11,02 milijarde KM što čini 57,6 posto ukupnih depozita u komercijalnim bankama.

Podsjetit ćemo se da je potrošačka korpa sada skuplja i za četveročlanu porodicu je viša od 1.800 KM, dok prosječna plaća iznosi oko 800 KM. No, najveći broj građana prima minimalnu plaću od tek nešto preko 400 maraka. Penzionerima se mjesečno isplati u prosjeku 340 KM.

Uporedo s tim, početkom godine objavljeno je da su u februaru najviši iznosi isplaćenih plaća bili 60.576 KM, 34.182, 30.795, 24.447 i 23.470 maraka, podaci su PU FBiH.

Plaće i nezaposlenost mladih

U godini ranije, najviša neto plaća iznosila je 224.134 KM, i to u djelatnosti posredovanja u finansijskim transakcijama.

Prosječna plaća je rasla u posljednjih deset godina. Tako je prije deset godina, 2007, iznosila 652 KM, a danas je ta cifra 844 KM.

Stopa nezaposlenosti se kreće oko 25%, no taj procenat je najveći među mladom popoulacijom. Nezaposlenost mladih osoba u BiH iznosi preko 62% i po tome je naša zemlja na vrhu liste na kojoj se nalazi još 134 zemlje. Odmah ispod BiH nalaze se:

Kosovo i Grčka (55,3 odsto, zatim Makedonija (53,9 odsto), Španija (53,2 odsto), Južna Afrika (51,5 odsto), Srbija (51,1 odsto), Hrvatska (43,1 odsto) i Tunis (42,3 odsto).

 

 

(N1)