Srednjoškolac napustio porodicu u Italiji i vratio se u BiH

Od preko milion osoba koje su se vratile u BiH, 72 posto vratilo se u FBiH, blizu 26 posto u RS, a preko 2 posto u Distrikt Brčko. U našoj zemlji skoro 10.000 osoba ima status interno raseljenih osoba. Preko 150.000 građana napustilo je BiH od 2013. do oktobra 2017., pokazuju podaci Unije za održivi povratak i integracije.

Kotorac, povratničko mjesto u bh. netitetu RS-u, nadomak Sarajeva. Među onima koji su opet na predratnom ognjištu i Husein Podrug. Vratio se prije skoro 20 godina.

“Živio sam sve do pred rat i morao otić. Svi smo smo morali otić u grad. Bili u gradu, i onda kad je trebalo da se vrati, vratio sam se”, kažePodrug.

Mnogi tu sreću nisu imali. Podaci Unije za održivi povratak i integracije u BiH pokazuju:

Do 1995. godine je 2,2 milona ljudi napustilo domove. Od preko milion (1.025.011), 72 posto povratnika vratilo se u FBiH. Blizu 26 posto u RS, a preko 2 posto u Distrikt Brčko. Skoro 10.000 ljudi još ima status interno raseljenih osoba. Jedna trećina od toga je ugrožena. Skoro 9.000 povratničkih porodica je u stanju socijalne potrebe bez ikakvog primanja. Tek 1 posto povratnika radi.

“Mi iz nevladinog sektora nismo zadovoljni, jer brojni ljudi nisu dobili to što su trebali da dobiju. Drugo, jedan od uzroka odlazak ljudi je agonija i čekanje, toliko godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Jako smo puno obišli raseljenih osoba, puno povratnika i vidjeli kako žive nakon toliko godina, nakon toliko novaca uloženih u BiH”, ističe Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

Podaci pokazuju da je od 2013. do 2017. BiH napustilo preko 150.000 osoba. Domovinu zamijenili Njemačkom, Austrijom, Švedskom i drugim zemljama.

Najviše ljudi u 2017. otišlo je iz Posavine. Podaci su to Unije za održivi povratak i integracije, NVO koja ima specijalni konsultativni status pri Ekonomskom i socijalnom vijeću UN-a. Prema ovim podacima, gotovo 11.000 ljudi je samo u ovoj godini napustilo Posavinu.

No, ne idu svi mladi “trbuhom za kruhom” van granica. Dario Lončarević kupio je kartu za Sarajevo. U jednom pravcu. U Italiji gdje je rođen ovaj srednjoškolac ostavio cijelu porodicu.

“Mi svi koji stanujemo ovdje, vi koji živite ovdje kao ja, znate kakva je situacija. Ne bih uopšte u to ulazio. Ali, tu je najvažnije da ne popuštamo. Ako smo mi ti koji napuštamo i koji popuštamo, koji kažemo da se ne može ništa, onda će takva biti situacija – lošija i lošija. Mlade osobe su ključne u tome, da ostanu ovdje, koliko su u mogućnosti”, poručuje Lončarević.

A ovaj mladić već radi na tome. “Fabrika Promjene” naziv je projekta koji je osmislio:

“Nastojimo povezivati uspješne osobe iz nevladinog sektora, institucija, iz politike, iz biznisa, osobe koje su uspjele na fin način u ovoj zemlji. Povezujemo njih sa mladim osobama, da se stvara mreža i da to bude motivacija mladim osobama”, otkriva Lončarević.

No crveno svjetlo kada je u pitanju iseljavanje odavno gori. Oni koji odlaze među razlozima navode ekonomske prilike, političku krizu ili besperspektivnost.

 

 

(N1)