Švedska nudi radna mjesta, ali ih otvara i u BiH

Bosna i Hercegovina ima mnogo potencijala i on se može daleko više iskoristiti ako sva obučena radna snaga ostane i ako se provedu reforme kako bi se uredilo i tržište i svi faktori koji utječu na njega, smatra Anders Hagelberg, ambasador Švedske u Bosni i Hercegovini.

U razgovoru za Al Jazeeru govori o nedavnim natpisima da u njegovoj domovini ima približno 80.000 slobodnih radnih mjesta, šansama da neka od njih pripadnu ljudima s Balkana, ali i šansama balkanskih država da postanu dio Evropske unije uprkos jačanju ekstremne desnice i nacionalista s obje strane.

  • Veliku pažnju medija i društvenih mreža privukao je podatak da je Vašoj državi potrebno 80.000 radnika u raznim sferama. Je li on tačan i mogu li te pozicije popuniti radnici iz država zapadnog Balkana?

– Tačno je da postoji toliko slobodnih mjesta. Švedska ima veoma efikasno tržište rada i ekonomski razvoj države na visokom je nivou. To znači da, iako nismo maksimalno smanjili nezaposlenost, u različitim sektorima postoji potreba za kompetentnim radnicima.

Također, Švedska je u proteklim godinama imala veoma otvoreno tržište rada. Posljednjih godina moguće je da, ako imate ponudu za posao, možete aplicirati za dozvolu za rad.

Ovo ne znači da Švedska aktivno traži radnu snagu, već je riječ o porastu broja radnih mjesta. No, vrata nisu u potpunosti zatvorena, ljudi trebaju pokazati da imaju pravu ponudu za posao kako bi dobili potrebne dokumente i dozvole.

  • Kad već vrata nisu u potpunosti zatvorena, kako ljudi iz Bosne i Hercegovine mogu doći do nekog od tih poslova?

– Moram još jednom istaći da Švedska ne traži aktivno radnu snagu. Zaista znam da je to osjetljivo pitanje za Bosnu i Hercegovinu, koja ima veliki odljev kvalitetne radne snage.

Ovoj zemlji neophodna je, iskreno smatram, sva obučena radna snaga.

  • No, dosta ljudi iz Bosne i Hercegovine u Švedskoj godinama živi i radi. Koliko su se dobro oni integrisali u švedsko društvo?

– Ljudi iz ove države tokom rata, početkom 1990-ih, došli su u Švedsku i približno 100.000 Bosanaca i Hercegovaca trenutno živi u Švedskoj.

Veoma je zanimljivo istaći da istraživanja pokazuju da su oni najuspješnija dijaspora od svih zajednica dijaspore u Švedskoj ako gledamo nivo zaposlenosti, odnosno kod bh. dijaspore prisutan je najveći stepen zaposlenosti i najniži stepen nezaposlenosti od svih zajednica.

Jačanje ekstremne desnice u Evropi

  • Izbori u nekoliko država u proteklom periodu pokazali su jačanje ekstremne desnice, stavova protiv izbjeglica i migranata. Švedska je u nešto drugačijoj poziciji kad je riječ o ovakvim strankama i migrantima.

Postoje primjeri u mnogim državama gdje jačaju ovakve stranke. Djelomično je drugačije u Švedskoj; jedna takva stranka veoma je jačala, ali posljednje ankete pokazuju da joj opada podrška.

Kad je riječ o imigraciji, Švedska i Njemačka su 2015. primile najviše. Švedska je, s 10 miliona stanovnika, kad je bio najveći pritisak, primila 164.000 migranata, a to je bio najveći broj imigranata primljenih u poređenju s veličinom države.

To je stvorilo dosta izazova za švedsku strukturu kad je riječ o smještaju, školovanju, zdravstvu i znatno se trudimo. Veoma je važno da svi doprinose i otad u EU-u imamo razgovore o podijeljenoj odgovornosti. Uvijek trebamo imati na umu humanitarne aspekte. Ali, moramo imati i sistem po kojem sve članice doprinose kako bi se odgovornost podijelila.

Postoji dosta uspješnih Bosanaca i Hercegovaca u Švedskoj i na to Bosna i Hercegovina treba biti ponosna. Zaista je bitno navesti i da dijaspora značajno doprinosi Bosni i Hercegovini. Neki se vraćaju u domovinu, neki investiraju i zaista su srž saradnje dvije države.

  • Pitanje koje najviše tišti veliki broj stanovnika Bosne i Hercegovine jest nastojanje da ona postane dio EU-a. Iz Vaše perspektive, gdje je Bosna i Hercegovina na putu eurointegracija? Je li bliže nego, recimo, prije pet godina?

– Veoma je bliže danas nego prije pet godina. Bosna i Hercegovina aplicirala je za članstvo, njena je aplikacija primljena, započet je proces s Upitnikom i Komisija je spremna primiti odgovore. Onda je na članicama da donesu odluku.

Istovremeno, znamo da Evropska unija nije samo organizacija, ona je vrlo sofisticirano strukturirana sa zakonodavstvom koje članice moraju usvojiti. Veoma je komplikovano postati dio Evropske unije.

Svi znaju šta se treba uraditi, kako ovdje, tako i u regiji, a Švedska se zaista zalaže za takav razvoj situacije. Prvo, unutar EU-a trudimo se da vrata ostanu otvorena zapadnom Balkanu. Drugo, radimo koliko možemo da pomognemo svakoj od država regije u procesu eurointegracija, i politički i direktno kroz ulaganje.

Tako ćemo sljedeće godine izdvojiti 17 miliona eura za sektore koji trebaju biti restrukturirani kako bi se ispunili uvjeti Unije za članstvo.

  • Možete li nam dati primjer nekog od takvih sektora?

Naprimjer, u okoliš. Jedna trećina svih regulacija u EU-u odnosi se na okoliš.

Švedska investira u postrojenja obrade otpadnih voda u Mostaru i još nekoliko bh. općina. Potpisat ćemo dodatni ugovor o energetskoj efikasnosti; to je program koji realizujemo zajedno s UN-om i za koji ćemo za četiri godine dati sedam miliona eura.

No, ne dajemo samo novac već i strukturu za ovu državu da postane dio EU-a.

  • U prošlom periodu u Bosni i Hercegovini dominirala je nacionalistička retorika, bilo je mnogo govora o referendumu o nezavisnosti entiteta Republika Srpska, formiranju trećeg entiteta… Brinu li takve informacije iz Bosne i Hercegovine Evropsku uniju, naročito zato što je i u samoj Uniji prisutno jačanje desnice?

– Naša je perspektiva dugoročna, gdje svi radimo zajedno u Evropi. Naša je perspektiva evropskih integracija, uključujući i zapadni Balkan. To je nešto što moramo prikazati, da su vrata otvorena za ove države.

No, na kraju svaka država bira svoj put, ali sam veoma uvjeren da su eurointegracije veoma dobre za Bosnu i Hercegovinu. Naravno, polazna tačka jest Dejtonski sporazum i Ustav i sve se mora napraviti u tom okviru i očito je da većina sve više gleda ka EU-u, a i migracije (iz Bosne i Hercegovine ka EU-u) prikazuju da je to slučaj.

Mislim da treba razgovarati, ali i da političari trebaju uraditi sve da bi realizovali želje i nastojanja građana.

  • Ekonomski gledano, šta Bosna i Hercegovina može ponuditi Švedskoj i obratno? Je li taj potencijal ekonomske povezanosti dvije države iskorišten na pravi način?

– Potencijal se može daleko bolje iskoristiti, samo što je bh. tržište veoma komplikovano i ovdje političari moraju uraditi više. Bosna i Hercegovina ima dosta faktora koji su kompleksni i ovdje se trebaju provesti reforme kako bi se unaprijedila poslovna klima.

Dijaspora je veza između Švedske i Bosne i Hercegovine i njeni pripadnici znaju da je sve složeno. Postoji, svakako, dosta prostora za saradnju. Naprimjer, švedska kompanija sljedeće sedmice otvara fabriku obuće u Novom Travniku. Iz Švedske je, iz ekonomskih razloga, tražena lokacija za proizvodnju van države i odlučeno je da to bude u Bosni i Hercegovini. U njoj će biti zaposleno približno 250 radnika.

Postoje i drugi primjeri, druge kompanije u sektoru hrane, drvne industrije i očito je da poljoprivreda, turizam, obrada drveta, kao i proizvodnja povezana s automobilskom industrijom imaju jak potencijal.

Tu je i softverska industrija i dosta švedskih kompanija radi ovdje u tom sektoru. A zašto one dolaze ovdje? Zato što ima dosta mladog i pametnog kadra. No, sve može daleko biti bolje. Kad pogledate indekse poslovanja, Bosna i Hercegovina veoma je kompleksno tržište.

 

 

(Al Jazeera)