Kupci će moći birati: Oznaka “bez GMO” uskoro na policama trgovina u BiH

Na policama trgovina u našoj zemlji vrlo brzo bi se mogli naći proizvodi sa oznakom “bez GMO” (GMO-free) koja garantira da hrana ne sadrži genetski modifikovane organizme. Smjernice za kontrolu i označavanje GMO-free proizvoda još u aprilu je propisala Agencija za sigurnost hrane u BiH, a ovaj proces u našj zemlji ulazi u završnu fazu.

– Jedno od osnovnih prava potrošača je da imaju informacije na osnovu kojih odlučuju da li će konzumirati neku namirnicu. Baš zbog toga je od krucijalne važnosti označavanje proizvoda, u ovom slučaju bez genetski modificiranih sastojaka – kaže Zlatan Vujanović, ministar trgovine u Vladi FBiH.

Smjernice iz BiH

Smjernice su ustanovljene na osnovu dogovora i propisanih standarda ministarstava poljoprivrede iz 14 zemalja dunavske regije, koja obuhvata, našu zemlji, ali i sve naše susjede. Ključno u svemu tome je da će standard GMO-free biti isti u BiH, kao u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji ili, pak, Hrvatskoj.

– Niti jedna kompanija nije obavezna da dobije oznaku GMO-free, ali je može dobiti ukoliko to želi, nakon što prođe standardizirane kontrole – kaže Dragan Brenjo, zamjenik direktora Agencije za sigurnost hrane BiH.

Ministar Vujanović ističe da je ovakakav tretman GMO proizvoda novina u svijetu, ali da se o takvim stvarima treba razgovarati. Tim povodom na Tehnološkom fakultetu u Tuzli danas je održan seminar o novousvojenim smjernicama za označavanje i kontrolu GMO-free prehrambenih proizvoda u BiH.

Niko ne zna koliko je na policama naših trgovina genetski modifikovane hrane, jer takva istraživanja nisu rađena, ali ih svakako ima, potvrđuje ministar Vujanović.

Jedna od kompanija koja podržava akciju označavanja proizvoda GMO-free je i brčanski Bimal, jer potrošač treba da ima pravu informaciju o onome što konzumira.

– Ovo je put da se potrošaču da do znanja da konzumira kvalitetnu hranu, odnosno onu koja nije genetski modifikovana. Dosadašnje analize pokazale su da mi u BiH jedemo poprilično zdravu hranu – kaže Ševal Suljkanović, izvršni direktor brčanskog Bimala.

On ističe da je posljednjih 20 godina, od kada se koriste genetske modifikacije, prekratak period da se tačno ispita uticaj tih proizvoda na čovjeka.

Štetno ili ne

– Nema dokaza da je GMO štetan, ali nema ni da je bezbijedan. Obaveza nas proizvođača je da potrošaču pokaže koji su proizvodi certifikovani. Ja bih lično preporučio potrošačima da koriste proizvode koji su bez genetskih modifikacija – dodaje Suljaknović.

Ovaj projekat podržalo je Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ), koje poseban akcenat stavlja na proizvodnju soje, kao glavne proteinske kulture, da bi se smanjio uvoz genetski modifikovane soje iz prekomorskih zemalja.

– Mi u BiH smo prvi usvojili standard, ali ne možemo stati na tome. Moramo ići u realizaciju, jer Austrija je u to krenula 1997., Njemačka 2008., a Slovenija 2012. godine. Austrija danas ima 2.800 certifikovanih proizvoda “bez GMO”, Njemačka 2.500, a Slovenija 450 – kaže Nebojša Šekuljica, saradnik na projektu genetski nemodifikovane soje.

Uskoro će u Beču biti održana konferencija zemalja Dunavske regije na kojoj će, uz smjernice koje su usvojene u BiH, biti predložena i jedinstvena oznaka GMO-free za svih 14 zemalja članica. Cilj je da se kroz ikroz jedinstvenu regulativu dođe do slobodnog protoka roba, olakšanja za izvoznike i bolje informiranosti potrošača.

Ovaj regionalni standard još je važniji kada znamo da na nivou EU ne postoje standardi za dobijanje oznake “bez GMO”. Incijativa za uspostavljanje oznake potekla je od potrošača, jer su mnoga istraživanja pokazala da je većina potrošača protiv korištenja GMO proizvoda.

 

 

(Faktor.ba)