BiH gubi milione: Ne postoji jedinstven sistem prikupljanja EE otpada

Na nivou BiH ne postoji zakonska regulativa za upravljanje otpadom od elektronskih i elektroničkih uređaja.

Međutim u Federaciji BiH postoji propis kojim je ova oblast uređena na nivou entiteta. Riječ je o Pravilniku o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda kojim je uređena oblast upravljanja ovom vrstom otpada.

Elma Hadžić-Ramić, stručni savjetnik za oblast upravljanja otpadom i posebnim kategorijama otpada u Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH za Akta.ba je kazala da, kada se govori o oblasti zaštite okoliša, čiji je jedan od segmenata i upravljanje otpadom, ista nije prepoznat ni Ustavom BiH pa samim tim nije ni uređena na nivou države. Obzirom da je ova oblast uređena samo u jednom entitetu, jasno je da je to kreiralo i određene probleme u implementaciji samog Pravilnika.

“Kao prvo to je kreiralo problem za kompanije koje se bave plasmanom EE uređaja na teritoriji FBiH, odnosno za same građane, jer su uređaji poskupili za visinu naknade što se posebno odrazilo na cijenu sijalica koje podliježu plaćanju naknade, jer je cijena samog proizvoda niska, te je iznos naknade veliko opterećenje na proizvod. Pored toga pojavio se i problem kretanja proizvoda iz jednog entiteta u drugi prvenstveno zbog razlika u cijeni, kao i otpada od EE uređaja”, kazala je Hadžić-Ramić.

DVA OPERATER IMAJU DOZVOLU ZA UPRAVLJANJE OTPADOM

Okosnica sistema prema pomenutom Pravilniku su operateri sistema koji imaju glavnu ulogu prikupljanja naknada, organizacije sistema upravljanja otpadom putem sakupljača, reciklera, izvoznika itd. te izgradnje infastrukture i podizanja javne svijesti.

Na teritoriji FBiH, dva operater sistema za upravljanje otpadom od EE uređaja imaju dozvolu za ovakav rad, to su Zeos eko-sistem d.o.o. Sarajevo i Kim Tec Eko d.o.o. Vitez.

Ovi operateri sistema se moraju pobrinuti za propisno zbrinjavanje količina određenog dijela otpada koje završe na teritoriji FBiH bez obzira da li je na te količine plaćena naknada, ako su prijavljeni kao plasirani na teritoriji FBiH ili nije plaćena ako su prijavljeni kao plasirani na teritoriji RS-a.

Veliki nedostatak i problem u svemu je nepostojanje jedinstvenog informacionog sistema upravljanja otpadom a putem kojeg bi se moglo pratiti stvarno kretanje pojedinih vrsta otpada, subjekte upravljanja otpadom, količine i vrste otpada, načini obrade i korištenja, izvoza otpada itd. jasno je da se time gube ogromne sume novca koje bi se mogle usmjeriti na određene projekte koji će doprinjeti razvoju društva i njegove ekonomije.

Hadžić-Ramić  kaže da zbog toga sve trenutne aktivnosti i postupke nije moguće u potpunosti pratiti niti istinski prekontrolisati.

“Teško da se sa trenutnim uređenjem i ovako podijeljenim nadležnostima,  te neusaglašenom regulativom može postići jedinstveno tržište. Međutim  donošenjem propisa u RS-u i Brčko distriktu, koji bi bili na istim principima kao već usvojena regulative u FBIH, imali bi smo veliki iskorak u tom smjeru. Tržište BiH jeste jedinstveno bez obzira na podjeljenje nadležnosti za ovu oblast, te bi se ujednačavanjem regulative u entitetima i distriktu stvorila ravnopravna i stabilna osnova za razvoj tržišno orjentisanog sistema koji ne poznaje entitetske ili bilo koje druge granice”, kaže Hadžić-Ramić.

Ovi operateri ne vrše direktno upravljanje otpadom u smislu otkupa i obrade otpada već im je glavna uloga organizacija i koordinacija aktivnosti upravljanja EE otpadom posredstvom subjekata koji imaju dozvole za aktivnosti upravljanja otpadom kao što su  JKP, sakupljači, recikleri, izvoznici i drugi.

GRAĐANI SVJESNI ZNAČAJA ODLAGANJA E-OTPADA

Zeos eko-sistem je od početka svog operativnog djelovanja do augusta 2017. godine, zahvaljujući svim učesnicima sistema, sakupio 4.883.343 kg e-otpada na području BiH, čime je spriječeno njihovo odlaganje na deponiju.

Po statistici prikupljenog otpada, najviše je prikupljeno velikih kućanskih aparata, koji čine 69 posto ukupno prikupljenog EE, zatim malih kućanskih aparata 21 posto, rashladnih uređaja sedam posto, TV prijemnika i monitora dva posto i sijalica samo jedan posto.

U periodu od 2013. do jula 2017. je izvezeno 291.339 kg opasnog e-otpada na ekološko zbrinjavanje u inostranstvo zbog nedostatka tehnologije za obradu u Bosni i Hercegovini i to rashladnih uređaja cca 281.040 kg i sijalica cca 10.299 kg.

“E-otpad koji se sakuplja putem našeg sistema, evidentira se, obrađuje i reciklira u postrojenjima naših ovlaštenih podizvođača u procesu reciklaže. Otpad koji se ne može reciklirati u BiH, zbog nepostojanja adekvatne infrastrukture, se izvozi u inostranstvo na obradu i reciklažu. Otpad koji se sakuplja, obrađuje i reciklira vraća se u tokove novih sirovina, čime se čuva okoliš zbog velikih ušteda energije u odnosu da se takve sirovine ponovo eksploatišu iz prirode. Također spriječava se zagađivanje okoliša, jer taj otpad više ne ide na deponije već se zbrinjava u skladu sa ekološkim standardima, a putem pravilnog odlaganja e-otpada se otvaraju nova tzv. zelena radna mjesta u reciklažnom sektoru i građani daju svoj doprinos i podršku zaštiti okoliša i ekonomiji Bosne i Hercegovine”, kažu iz kompanije Zeos eko-sistem.

Ova kompanija je do sada sakupila i ekološki zbrinula i 324 tone CO2,  koji je ekvivalent stakleničkim plinovima, preusmjeren od ispuštanja u atmosferu kroz proces reciklaže rashladnih uređaja, za koje kažu da kada bi ih poredili sa automobilima, uticaj bi bio kao kada bi uklonili više od 50 automobila sa ceste.

Iz kompanije Zeos eko-sistem kazali su da se u okviru njihovih projektnih aktivnosti trenutno na teritoriji BiH aktivno sprovode aktivnosti sa ciljem edukacije, informisanja građana i zajedničkog djelovanja po pitanju zaštite okoliša i skupljanja EE otpada.

“Sve veći broj građana se uključuje u naš sistem, projekte i učestvuje u zaštiti okoliša. Građani postaju svjesni da je odlaganje e-otpada u komunalne kontejnere sa ostalim otpadom vrlo štetno i opasno po okoliš i zdravlje stanovnika BiH, jer određene vrste e-otpada sadrže štetne komponente poput plinova, žive i drugih specifičnih hemijskih spojeva, koji nikako ne bi smjeli doći u dodir sa zemljom, vodom ili zrakom”, kažu iz kompanije.

U svim velikim trgovačkim centrima poput Penny plusa, Konzuma i Binga, postoje njihovi kontejneri, gdje građani mogu odložiti svoj e-otpad iz kategorije malih kućanskih aparata i štednih sijalica, a ukoliko su velike količine u pitanju svakako mogu pozvati ovlaštene podizvođače kao što su Harex d.o.o., Aida-commerce d.o.o., C.I.B.O.S. d.o.o. ili Kemis-BH d.o.o. koji će besplatno preuzeti i zbrinuti e-otpad.

 

 

(akta.ba)