Građansko i političko pitanje: Aktivisti i ljubitelji životinja širom BiH traže zatvaranje farmi krzna u BiH

Udruženja ljubitelja životinja širom BiH pozivaju sve građane da se uključe u ovu kampanju koja znači zabranu farmi krzna u Bosni i Hercegovini. Naime, postoji inicijativa od strane onih koji su za farme da se zaustavi moguće odlaganje zabrane za još deset godina, a aktivisti za prava životinja u Sarajevu se već mjesecima bore protiv produženja roka zabrane uzgoja životinja radi krzna.

Zabrana farmi krzna u BiH trebalo bi da stupi na snagu 1. januara 2018. godine, a ukoliko Parlament BiH zaista odloži zabranu, za mnoge životinje to znači sigurnu smrt, a i veliko zagađenje naših prirodnih ljepota.

Maida Šabeta iz Koalicije protiv krzna BiH kaže da ne postoji službeni registar farmi krzna u BiH, a neslužbeni podaci sa kojima Koalicija raspolaže govore da na teritoriji BiH ima oko 60 farmi kuna i činčila.

„Prema podacima dobivenim od Uprave za indirektno oporezivanje krzno kuna završava u Holandiji i Danskoj, a žive činčile se izvoze u Mađarsku, gdje se i ubijaju. Industrija krzna je na rang listi broj 1 kao najokrutnija. Potpuno je nepotrebna u 21. vijeku, jer danas krzno ne služi kao nužni odjevni predmet za zaštitu od hladnoće, već samo kao modni detalj. Pri tome, životinje cijeli svoj životni vijek provode u malim kavezima“, rekla je za BUKU Maida Šabeta.

Foto: Maida Šabeta, privatna arhiva

Ona priča da se životinje najčešće na najokrutnije načine ubijaju u novembru mjesecu, kao što je lomljenje vratova, elektrokucija ili gušenje plinom.

Maida kaže da je BiH bila među prvim zemljama Evrope koja je zabranila uzgoj životinja radi krzna i ako zabrana stupi na snagu u januaru bićemo uzor cijelom svijetu.

„Bitno je naglasiti i činjenicu da farme krzna enormno zagađuju životnu sredinu. Nezavisna međunarodna konsultantska kuća CE Delft je uradila studiju uticaja proizvodnje krzna na sve elemente životne sredine i ustanovila visok uticaj. U pozadini inicijative da se produži rok zabrane stoje holandski i danski lobi, najviše iz razloga što ista zabrana stupa na snagu u Holandiji 2024. godine. Holandija je 3. na svijetu, a 1. u Evropi po proizvodnji krzna. Isti scenarij sa Holandijom je imala Poljska. Tamo su se holandski krznari preselili i sada je već uveliko poznato da Poljaci nastoje protjerati iste zbog užasnog zagađenja njihovih prirodnih ljepota“, priča naša sagovornica.

Maida ističe da jedna farma upošljava uglavnom dvije osobe, a najviše četiri, te ukoliko se holandski krznari presele u BiH, zaposliće samo članove svoje porodice, a država od toga neće imati ništa osim upropaštene životne sredine, zagađenih voda, rijeka, jezera, uz  činjenicu da farme ne plaćaju gotovo nikakve poreze.

Kada je u pitanju politička podrška, iz Koalicije kažu da su se njihovim pozivima jedino odazvali predstavnici srpskog naroda.

„Na posljednjoj sjednici Doma Naroda upravo je Republika Srpska odbacila sporni Prijedlog zakona. S druge strane, predlagači ove negativne izmjene zakona su predstavnici hrvatskog naroda. Ono što nas iznenađuje je činjenica da su se hrvatski predstavnici u Evropskom parlamentu javno oglasili protiv uzgoja životinja radi krzna u Hrvatskoj.  Osim Republike Srpske, glas protiv dala je i Demokratska fronta, a u Predstavničkom Domu nekoliko predstavnika SBB-a. ’Naša stranka’ se javno očitovala protiv prijedloga izmjena i dopuna Zakona“, kaže Maida Šabeta i dodaje da je Zakon i dalje u parlamentarnoj proceduri.

Ona objašnjava da uzgajivači životinja radi krzna vrše pritisak uz pomoć lobističke organizacije Fur Europe. Njihov osnovni argument je gubitak radnih mjesta. Međutim, činjenica je, ističe Maida,  da je prelazni period od 2009. – 2018. godine bio i više nego dovoljan.

Iz Koalicije kažu da su građani na strani životinja i životne sredine, svjesni da je protiv njih profit. Ovo dokazuje veliki odaziv na poziv na potpisivanje peticije, a najveću podršku dobijaju od ekoloških organizacije iz Republike Srpske.

Prošle sedmice obilježen je Svjetski dan zaštite životinja, a povodom ovog dana naša sagovornica kaže da je u BiH najveći problem neadekvatan rad na implementaciji zakona – nedostatak partnera sa strane nevladinih organizacija. Maida smatra da je sada došlo pravo vrijeme da javnost polako sazrijeva na ovom polju. Pored odraslih, i djeca iz BiH su rekla NE krznu:

 

(Buka)