BiH nije postala članica ENQA-e, a odgovorni tvrde da bh. diplome ipak vrijede u Evropi

Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini je problematičan, a prema ocjenama ENQA-e se kao razlog za to navodi sistem za osiguranje kvaliteta visokog obrazovanja, koji je podijeljen između državne agencije i nižih nivoa. Uz to se, kao razlog zbog kojeg Bosna i Hercegovina nije primljena kao punopravna članica ENQA-e, navodi kako je primjetan i suptilan politički utjecaj na Agenciju za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH.

Kao preporuku su naveli da je Agenciji neophodno dati više nezavisnosti, ali i više finansijske podrške za zapošljavanje stručnjaka. Slične preporuke važe i za entitetsku Agenciju za akreditaciju visokoškolskih ustanova RS, koja također nije primljena kao punopravna članica ENQA-e.

Politička odluka ENQA-e

Direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH Enver Halilovićkazao je za Klix.ba da je riječ o političkoj odluci zbog koje državna agencija nije postala punopravni član ENQA-e, a da je uvjeren da će nakon njihovog prigovora doći do promjene.

“Sljedeći korak je podnošenje prigovora na odluku Upravnog odbora, koja nije slijedila ocjenu Stručne komisije koju je sama formirala. Stručna komisija je pozitivno ocijenila sve standarde i kriterije Agencije za razvoj visokog obrazovanja BiH. Svi su standardi pozitivno ocijenjeni, međutim, Upravni odbor je promijenio jednu od ocjena i u ovom momentu kazao da ne možemo biti punopravni član. To je jedna politička odluka”, kazao je Halilović.

Dodao je da stanje u visokom obrazovanju nije briljantno i da nije sporno da politika ima veliki upliv u obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini.

“To nije sporno uopšte, to je nešto što trebamo mijenjati. Trebalo bi da šira javnost o tome povede više računa, a ne samo vlast. Vlast primarno vodi računa o tome koliko može da vlada. Ali, to je jedan civilizacijski interes i civilizacijsko pitanje, i umiješanost politike u obrazovne institucije u cjelini, a posebno u radu univerziteta, je neprimjereno visok i neopravdano prisutan”, rekao je Halilović.

Posljedice odluke ENQA-e

Dodao je da odluka ENQA-e znači da ipak moraju uraditi puno toga da se stvari poprave kad je riječ o Agenciji, ali da to faktički ne proizvodi nikakve posljedice kad je riječ o diplomama studenata.

“To sa diplomama nema nikakve veze. Agencija za razvoj visokog obrazovanja BiH nije ni do sada bila članica ENQA-e, pa je bila pozvana i radila akreditacije bh. univerziteta. Sve akreditacije univerziteta koje je uradila Agencija su priznate od ENQA-e. Sav taj posao je Stručna komisija ENQA-e ocijenila pozitivno”, istakao je Halilović.

Dodao je kako je situacija na međunarodnom planu potpuno suprotna i da ako univerzitet nije prošao akreditaciju državne Agencije, ne može biti priznata diploma takvog univerziteta, odnosno takvog kandidata.

“U pravnom smislu su državni i privatni univerziteti isto, a kvalitet se ne određuje prema tome da li je univerzitet javni ili privatni. To je stvar vlasništva. U našem slučaju je činjenica da su privatni univerziteti slabiji od javnih”, zaključio je Halilović za Klix.ba.

Stav rektora Univerziteta u Sarajevu

Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj prokomentarisao je za Klix.ba odluku Evropske asocijacije za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju, kazavši da Bosna i Hercegovina nije ispunila uvjete koje Evropa postavlja pred visokoškolske institucije.

“U tom pogledu Bosna i Hercegovina ima neke administrativne pretpostavke koje se moraju ostvariti. Bosna i Hercegovina, što zbog načina funkcioniranja, što zbog politika koje se vrlo često isključuju, nije ostvarila uvjete da administrativno pristupi mnogim asocijacijama u svijetu. A iz nekih ćemo početi biti isključivani. Svijet od nas očekuje da pratimo dostignuća razvoja, a ne da se bavimo sami sobom”, rekao je Škrijelj.

Dodao je da Bosna i Hercegovina mora imati svoje fondove, kojima će podržavati svoje institucije iz oblasti visokog obrazovanja, što trenutno nije slučaj.

“Trebalo bi da država podržava svoje institucije iz oblasti visokog obrazovanja. To povećava referentnost naučnika i institucija iz kojih oni dolaze, što ima za posljedicu bolje rezultate u naučnom radu. Time bi BiH išla krupnijim koracima prema evropskim standardima. Ovako tapkamo u mjestu. Ne izdvaja se za nauku, ili se minimalno izdvaja. Nemamo razvijenu strategiju za naučno-istraživački rad na državnom nivou, nemamo usaglašene stavove između entiteta… Imamo iscjepkanost u Federaciji po kantonima, i to je naša stvarnost. Administrativno ustrojstvo Bosne i Hercegovine ne omogućava njen napredak”, istakao je Škrijelj.

Istakao je da se slaže sa konstatacijom ENQA-e da politika ima ogroman upliv u obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini.

“Potpuno se slažem, u ovom trenutku Bosna i Hercegovina kao država mora svoje univerzitete i svoje školstvo osloboditi politike u smislu pritisaka i kreiranja akademskih rješenja sa nivoa politike”, zaključio je rektor Rifat Škrijelj za Klix.ba.