Malo im 3.000 KM: Delegati u Domu naroda PFBiH nezakonito uzimali paušale u kantonalnim skupštinama

Na pomolu je nova afera o zloupotrebi javnih resursa u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Ovaj put riječ je o istovremenom uzimanju naknada u Parlamentu FBiH i kantonalnim skupštinama, uprkos tome što je zakonom jasno propisano da delegati mogu ostvarivati primanja samo u jednoj instituciji, nikako u obje.

Od ukupno 54 delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH njih 48 vode se kao profesionalni parlamentarci. U skladu s tim, na njih se primjenjuje član 8. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH kojim je određeno da pravo na stalno mjesečno novčano primanje (paušal) izabrani dužnosnici mogu ostvariti samo po jednom osnovu, odnosno na jednom nivou zakonodavne vlasti.
 
U Parlamentu Federacije BiH potvrđeno nam je da ne postoji nikakva koordinacija između kantonalnih skupština i entitetskog parlamenta na osnovu koje bi se moglo doći do podataka o zloupotrebi javnih resursa u smislu primanja paušala. U prijevodu to znači da ne postoje ni mehanizmi koji će onemogućiti delegatima da nezakonito uzimaju novac na dva mjesta.
 
Kako nam je rečeno, institucije FBiH oslanjaju se na “savjest delegata” u Domu naroda Parlamenta FBiH. Ostaje upitno koliko građani BiH vjeruju u moralnost entitetskih parlamentaraca posebno ukoliko se uzmu u obzir nedavno objavljene priče o zloupotrebi sredstava za odvojeni život.
 
Potvrđeno nam je da je uprkos nezakonitosti Administrativna komisija Doma naroda Parlamenta FBiH odobravala nekim delegatima isplatu naknada. Ovim povodom s identičnim upitom kontaktirali smo sve delegate od kojih smo tražili informaciju da li su pokretali proceduru odricanja od primanja u kantonalnim skupštinama.
 
Od ukupno 54 delegata samo njih petero je odgovorilo na postavljena pitanja i to Lejla Didik-Sarajlić, Aner Žuljević, Lejla Imamović, Draženka Subašić i Segmedina Srna. Posebno je zanimljiv odgovor delegatkinje Didik-Sarajlić koja nam je kazala da se obratila stručnim službama u Skupštini Tuzlanskog kantona nakon što je sama utvrdila da joj se nezakonito istovremeno isplaćuju paušali u kantonalnoj skupštini i Domu naroda.
 
Ona ističe da je samoinicijativno pokrenula proceduru obustave isplate paušala iz budžeta Tuzlanskog kantona te povrat nezakonito uplaćenih sredstava. Kao dokaz dostavila nam je i službene korespondencije s nadležnim organima još iz 2015. godine, ali i skeniranu uplatnicu koja dokazuje povrat uplaćenih sredstava.
 
“Konstatovala sam da ne postoji apsolutno nikakva koordinacija između ova dva tijela u tom smislu, barem ne formalna, te da je praktično omogućeno delegatima da postupaju po svojoj savjesti, bez obzira na zakonske obaveze”, rekla je Didik-Sarajlić.
 
Ona naglašava da je delegatima prilikom stupanja na dužnost u Domu naroda PFBiH dat formular na kojem su delegati bili obavezni da zaokruže iz koje institucije žele ostvarivati materijalna prava po osnovu naplate paušala i na kojem je jasno citiran član federalnog zakona koji uređuje to pravo.
 
“Ovo je posebno zanimljivo u smislu i same ‘moralne’ odgovornosti delegata kojima nikako nije mogla promaći neopaženo jasna zakonska obaveza. Dakle, bez obzira na sve ove činjenice, delegatima iz Skupštine TK su isplaćivana oba paušala, sve do momenta mog obraćanja nadležnim u Skupštini TK te pokretanja inicijativa u tom smjeru, nakon čega su i ostali delegati pokrenuli postupak obustave isplate paušala ili je isti pokrenula Skupština TK”, rekla je Didik-Sarajlić.
 
Delegat Aner Žuljević kazao nam je da osim 315 KM koje prima kao član Parlamentarne komisije za reviziju prima i 700 KM paušala u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona te da nema nikakvih drugih primanja s obzirom na to da nije profesionalni delegat.
 
Delegatkinja Segmedina Srna rekla je da se sva njena primanja odnose na Dom naroda PFBiH, odnosno da u Skupštini Kantona Sarajevo nema nikakva primanja, niti naknade.
 
“Kada je riječ o proceduri odricanja od primanja u kantonalnoj skupštini, na početku mandata potpisala sam izjavu o odricanju od svih primanja u Skupštini Kantona Sarajevo”, kazala je Srna.
 
Delegatkinja Lejla Imamović kazala nam je da njena primanja u Domu naroda PFBiH iznose 2.500 KM, što je naknada (plata) za prisustvo sjednicama parlamenta, kao i prisustvo sjednicama komisija (članica je četiri komisije) te sjednicama kluba naroda.
 
“Paušal ne primam u Domu naroda, jer ga primam u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona i on iznosi 730 KM, što je visina prosječne plate u tom kantonu. Naknada po sjednici kantonalne skupštine je 150 KM. Znači, moja ukupna primanja kao kantonalne zastupnice i delegatkinje Doma naroda PFBiH iznose 3.230 KM, kao i naknada po sjednici kantonalne skupštine 150 KM kada se ona održi. Također, kao predsjednica Komisije za ustavna pitanja ZDK, primam naknadu od 80 KM po sjednici. Za ove tri godine održane su četiri takve sjednice”, rekla je Imamović.
 
Ona ističe da je Skupština ZDK jedina kantonalna skupština u FBiH u kojoj nema profesionalizacije mandata, što znači da zastupnici te skupštine imaju naknadu za rad u vidu paušala i drugih naknada u vidu prisustva sjednici Skupštine, kao i za rad u komisijama, ali ne i platu jer ne mogu zasnovati radni odnos u istoj. Naknade za rad u komisijama su različite u ovisnosti o kojoj komisiji je riječ.
 
“Smatram da su primanja bezobrazno velika, ali ja kao pojedinac nisam se odrekla plate, niti paušala koji mi pripada. Što se tiče trenutnog raspoloženja u parlamentima smatram da do smanjenja visokih naknada neće ni doći. Iako tvrdim da bih glasala za takvo nešto”, zaključila je Imamović.
 
Delegatkinja Draženka Subašić rekla nam je da se u periodu od decembra 2014. godine do marta 2015. godine i u periodu od februara do novembra 2016. godine odrekla mogućnosti profesionalizacije mandata na bilo kojem nivou te da je radila u privatnoj firmi za manju platu.
 
“Odrekla sam se naknade u smislu posjete porodici vikendima od Doma naroda za cijeli period dok sam bila profesionalni delegat. Odnosno od 1. marta 2015. godine do 1. februara 2016. godine i od 1. novembra 2016. do 31. augusta 2017. godine”, rekla je Subašić.
 
Ona je dodala da se od 1. septembra 2017. godine odrekla naknade za odvojeni život u Domu naroda Parlamenta FBiH.
 
“Od decembra 2014. godine do maja 2017. godine sam bila predsjedavajuća Skupštine ZDK i imala sam mogućnost da imam platu od blizu 3.500 KM, ali sam ili radila druge poslove za mnogo manju platu ili sam bila profesionalno angažovana u Domu naroda Parlamenta FBiH za manju platu”, kazala je Subašić.
 
Odgovore o tome da li nezakonito uzimaju naknade u kantonalnim skupštinama i Domu naroda Parlamenta FBiH do zaključenja teksta nisu nam dostavili:
 
Goran Akšamija (samostalni delegat), Almedin Aliefendić (SDA), Osman Ćatić (SDA), Rasim Dostović (SDA), Fuad Hadžimehmedović (SBB), Admir Hadžipašić (A-SDA-KSPP), Muhamed Kozadra (SDA), Mustafa Kurtović (SDA), Mehmed Mahmić (SDA), Amor Mašović (SDA), Sanel Mušović (SBB), Anes Osmanović (SDA), Refik Poparić (SDA), Ismet Sarajlić (SBB), Jasenko Tufekčić (SDA), Ana Babić (SBB), Stipe Barun (HDZ BiH-HNS), Mirko Batinić (HDZ BiH-HNS), Mirvet Beganović (Laburistička stranka), Zdravko Bešlić (HDZ BiH-HNS), Lidija Bradara (HDZ BiH-HNS), Đuro Delić (HDZ BiH-HNS), Edim Fejzić (Stranka dijaspore BiH), Željko Josić (HDZ 1990), Damir Jukić (HDZ BiH-HNS), Tomislav Mandić (HDZ BiH-HNS), Tomislav Martinović (HDZ BiH-HNS), Dražen Matišić (HDZ BiH-HNS), Josip Mioč (HDZ BiH-HNS), Dario Pušić (HDZ BiH-HNS), Đuro Prkačin (HDZ BiH-HNS), Ivo Tadić (HDZ BiH-HNS), Slađan Ilić (SDP), Predrag Kojović (Naša stranka), Mladen Lonić (SDP), Mile Marčeta (SNSD), Slaviša Mihajlović (SNDS), Daliborka Milović (Liberalna stranka), Drago Puzigaća (SNSD), Vesna Saradžić (SDP), Nikola Simić (SDP), Slaviša Šućur (SDP), Slobodan Tomić (Narodna stranka radom za boljitak), Željko Mitrović (SDP), Amil Buljubašić (SDP), Sejo Bukva (Samostalni delegat), Edin Forto (Naša stranka), Emir Frašto (SDP) i Rasim Kantarević (Laburistička stranka).
 
Prema podacima iz 2016. godine, a koje je objavio Ured za reviziju FBiH u Izvještaju o reviziji Parlamenta FBiH, mjesečno primanje profesionalnog zastupnika u Domu naroda PFBiH uključujući osnovnu platu i paušal iznosio je neto 3.087 KM bez minulog rada. Za angažiranje u radnim tijelima profesionalnim zastupnicima isplaćeno je 42.000 KM te po osnovu naknada dnevnica i putnih troškova 6.435 KM.
 
Naknade troškova profesionalnih zastupnika, uključujući i osam savjetnika predsjedavajuće Doma naroda, odnose se na: topli obrok (103.567 KM), regres (22.599 KM), naknadu za odvojeni život od porodice i naknadu za smještaj ukoliko borave izvan mjesta prebivališta na udaljenosti većoj od 70 km (128.665 KM), naknadu za troškove prijevoza u dane vikenda ukoliko ne ostvaruju pravo na naknadu dnevnica i putnih troškova (92.204 KM), pomoći u slučaj smrti, teške bolesti i invalidnosti (5.004 KM) i otpremninu (14.653 KM).
 
Podsjećamo, Federalna uprava policije (FUP) nedavno je po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo zatražila iz Parlamenta Federacije BiH dokumentaciju koja se odnosi na zapošljavanje pet savjetnika u Domu naroda Parlamenta FBiH koji ne ispunjavaju zakonske propise za imenovanje na te funkcije.
 
Riječ je o predmetu na osnovu teksta Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) kojim je obuhvaćena predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara, a koja je u proteklom periodu zapošljavala savjetnike bez dovoljnog radnog iskustva.
 
Pravosudni organi provjeravaju i uzimanje naknada za odvojeni život u Domu naroda PFBiH nakon što je CIN otkrio da su delegati od januara 2015. godine ugovarali niske kirije za stanove kako bi im ostalo više novca od naknade. Ti stanovi su uglavnom neuslovni za život ili daleko od Parlamenta FBiH, a u nekim su živjeli drugi ljudi. Najmanje polovina delegata uopće i ne koristi zakupljene stanove, a u razgovoru s novinarima nisu znali reći ni gdje se oni nalaze